ORGANSKA POLJOPRIVREDA
 

  Postoje mnoga objašnjenja i definicije za organsku poljoprivredu, ali svi se slažu kada se kaže da je to sistem koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema i ljudi. Organska poljoprivreda je jedna od alternativa konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, i ona nastoji da unapredi ljudsko blagostanje uz smanjenje štete po životnu sredinu, što je kamen temeljac ljudskog života. Organska poljoprivreda kombinuje tradiciju, inovaciju i nauku kako bi poboljšala okruženje, razvila fer odnose i dobar kvalitet života za sve uključene organizme.

To je sistem koji razmatra potencijalne ekološke i društvene uticaje eliminacijom upotrebe sintetičkih inputa, kao što su sintetička đubriva i pesticidi, genetski modifikovano seme, hormoni rasta, veterinarski lekovi…

Osnov organske poljoprivrede je plodored, kao sistem biljne proizvodnje, postavljen u skladu sa tipom proizvodnje i plodnošću zemljišta. Plodoredu su podređeni sistemi obrade zemljišta i đubrenje.

Potrebno je na najmanju meru smanjivati sva zagađenja koja proističu iz poljoprivredne proizvodnje, što znači da treba voditi računa o primeni đubriva, mehanizaciji, prevoznim sredstvima (izduvni gasovi) i primeni nekih hemijskih sredstava uključujući biološka sredstva za zaštitu biljaka.

Seme i sadni materijal u organskoj proizvodnji moraju biti iz sertifikovane organske biljne proizvodnje. Međutim, u zavisnosti od stanja na tržištu setvenog materijala, inspektor može da odobri njegovo korišćenje iz konvencijalne proizvodnje, ali bez hemijskog tretiranja i piliranja.

Đubrenje u organskoj proizvodnji mora se vršiti u skladu sa plodnošću zemljišta i vrstom organske proizvodnje, u kojoj je dozvoljena upotreba đubriva organskog porekla i prirodnih mineralnih đubriva, radi održavanja i poboljšanja plodnosti zemljišta.  Po pravilu, đubriva bi trebalo da potiču sa sopstvenog gazdinstva.

U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba utvrđenih sredstava za zaštitu bilja (na primer: insekticidi - biljna ulja, piretrin iz buvaca, biološka sredstva na bazi bakterija, virusa, gljivica - kao što je Bacillus thurigiensis, feromoni, bakarhidroksid, kalijev sapun, sumpor i dr.), biološki hebicidi (npr. na bazi pelargonske kiseline) od kojih neka mora da odobri inspektor. U slučaju potrebe (izrazit napad štetočina ili bolesti) inspektor za organsku poljoprivredu može dozvoliti (uz pismenu saglasnost) i primenu nekih biocida (zelena lista).

Danas je u svetu snažan razvoj bioloških sredstava za zaštitu: biološki insekticidi (npr. protiv tripsa, bele mušice, raznih gusenica i sl.) bazirani na konkurentnom odnosu korisnih i štetnih insekata; mikrobiološki na bazi gljiva, bakterija i virusa; na bazi toksina mikroorganizama i organska sredstva za dezinfekciju zemljišta, kao i feromonske trake, ploče posebno pogodne za zaštićeni prostor.

Kada govorimo o proizvodnji u zaštićenom prostoru, kod proizvodnje organskog povrća veliki problem predstavljaju zemljišne nematode. Kao mere suzbijanja istih trebalo bi koristiti solarizaciju (sterilizaciju) zemljišta, zatim integralne mere u borbi protiv nematoda (mere higijene, plodored). Kao predusev značajno je koristiti neven, kadificu, dragoljub ili kompost nekih tropskih (Azadiracta indica) biljaka, koje svojim hemijskim izlučevinama smanjuju broj nematoda. Gajenje povrća kalemljenim rasadom smanjuje štetnost nematoda, što je posebno značajno za paradajz. Značajno je u proizvodnji koristiti otporne sorte.

  Razvoj organske proizvodnje kao i drugih oblika održive poljoprivrede zavisi od znanja, od svesti o potrebi očuvanja prirodnih resursa i životne sredine, ali i od ekonomskih činilaca, tržišta kao i podsticajnih sredstava za organsku proizvodnju i za zaštitu životne sredine.

  Hemcof d.o.o Vam pruža, pored širokog asortimana i izbora bioloških fungicidih preparata, bioloških insekticida, herbicida i organskih đubriva i stručnu podršku u vidu strategije za uspešnu zaštitu od biljnih bolesti i postizanje visokih i kvalitetnih prinosa.